POVIJEST OSNIVANJA KLUBA I IZGRADNJA VESLAČKOG DOMA

Veslački sport u kontinentalnim i primorsko dalmatinskim dijelovima Hrvatske spada među najstarije sportove. Kako je Vukovar gradić smješten uz Dunav koji povezuje zapadnu, srednju i istočnu Europu tako je i veslanje preko Beča i Budimpešte stiglo u Vukovar. Za razvoj veslanja u kontinentalnom dijelu zemlje vidljiv je utjecaj Austrije i Mađarske. Početkom XX stoljeća osnivanju se veslački klubovi u kontinentalnom dijelu zemlje. 1907. osniva se VK „NEPTUN“ – Osijek.

Davne 1912. godine osnovan je i VK „Vukovar“. Vukovar je za vrijeme Austro-Ugarske monarhije imao nešto više od 10.000 stanovnika. Gradić na dvije rijeke Dunav i Vuka imao je snažnu predispoziciju za razvoj veslanja.

Neposredno pred prvi svjetski rat gospodin Antun Manč upravitelj podružnice „Prve Hrvatske štedionice“ uz skupinu od dvadesetak entuzijasta došao je na ideju osnivanja veslačkog kluba. Prvi pomagač bio mu je Manfred Wachsler, veletrgovac. Kako je nekoliko godina prije osnovan VK „Neptun“ obojica odlaze nekoliko puta u Osijek i proučavaju organizaciju i ustroj kluba što je pripomoglo u osnivanju VK Vukovar.

Prvi sastanak (osnivačka skupština) održan je 11. svibnja 1912. godine u igračnici kavane hotela Grand u 18.00 sati poslijepodne. Već 1913. postoje zapisi o natjecanju vukovarskih veslača protiv VK „Neptun“. Uskoro počinje prvi svjetski rat i vrijeme nikako nije naklonjeno veslanju i sportu. Međutim krajem kolovoza 1914. na sudjelovanju u utrci u Osijeku nastupa u samcu Konstantin Iskra, a u dvojcu Dragutin Rotter i Nikola Doljak. Tu se i prvi puta pojavljuje ime Konstantina Iskre koji ostaje legendom vukovarskog veslanja. Prvi svjetski rat znatno je osiromašio klupsku blagajnu koja je bila ravna nuli. Održana je izvanredna glavna skupština kluba na kojoj je zaključeno da je broj članstva znatno opao zbog odlaska iz Vukovara, zarobljeništva i siromaštva. Poratne neprilike natjerale su klub da pristupi kao sekcija „Hrvatskom sokolu“ uz uvjet da se utemelji Veslački odjel. Konstantin Iskra pojavljuje se kao voditelj sekcije. Kasnije će se pokazati da su članovi odbora teško ili nikako pristali na pripojenje „Sokolu“. Tek nakon godinu dana održana je glavna skupština. Sve veći broj članova je razočaran. Razočaran je i Konstantin Iskra te se zahvaljuje na časti vođe. Članstvo se osipa, neredovito se vježba. Konstantin Iskra ipak ostaje kao vođa sekcije kako bi se sredilo stanje u klubu. 1922. godine nabavlja se devetnaest novih čamaca.

Na izvanrednoj glavnoj skupštini „Sokola“ 1922. godine Konstantin Iskra predlaže odvajanje Veslačkog odjela i ponovno formiranje samostalnog VK Vukovar. Predstavnik „Sokola“ Jedvaj  stavlja do znanja da sva imovina pripada „Sokolu“. Na skupštini je odlučeno o istupanju Veslačkog odjela i ponovnom formiranju VK „Vukovar“.

Nova konstituirajuća skupština VK „Vukovar“ održana je 01. srpnja 1922. Sokolsko društvo i dalje potražuje novčanu odštetu na što VK „Vukovar“ pristaje.

Agencija riječnog brodarstva u Vukovaru traži hitno iseljenje iz spremišta koje VK „Vukovar“ koristi te se 1923. godine ozbiljno počinje razgovarati o neophodnoj izgradnji veslačkog doma.  Konstantin Iskra i dr.Mato Kirchbaum predlažu sastanak sa „uglednim građanima“ i traženje novčanih sredstava u obliku udjela od 250 dinara za izgradnju veslačkog doma. Osamnaestoro prisutnih građana prihvaća predloženo i upisuju udjele ali ni to nije dovoljno jer mnogi vjerovnici kucaju na vrata kluba i potražuju dugove.

Najveće zadovoljstvo priređuje jedan član kluba koji objavljuje da je s ciglane „Braće Bohn“ iz Vinkovaca dovezao 4.000 kom crijepa. Svi članovi obvezuju se na zemljane radove oko kluba. Iznenada na dužnost u jedno ministarstvo odlazi predsjednik kluba Vasa Isajlović te je za novog predsjednika izabran dr.Milutin Tićak. Parobrodarsko društvo traži hitno iseljenje, a vjerovnici potražuju dug i kamate.

1923. godine u upravu kluba prvi puta ulaze Andrija Šijanović kao zamjenik odbornika, Geza Mamuzić kao drugi spravar, tajnik je Konstantin Iskra, a predsjednik dr.Milutin Tićak.

U proljeće i ljeto 1924. intenzivno se radi na izgradnji Veslačkog doma, a veslači VK „Vukovar“ pripremaju se za regatu u Splitu.

15. prosinca 1924. godine mali grad Vukovar dobio je prvu sportsku bitku. Na sjednici upravnog odbora u vlastitim prostorijama prisutni su dr.Milutin Tićak, Feliks Kirchbaum, Konstantin Iskra, Ivan Beručić, Antun Lukičić, Joco Bogić, Emil Gelis, Ljudevit Pollak, Otto Stubenvoll, Paja Uglješić, Andrija Šijanović, Geza Mamuzić i Lujo Karlovsky kao članovi odbora osnivača „Veslačkog doma“.

plakat skola veslanja

Poveznice

VESLANJE.HR.jpg

 

 

Ukupno posjeta

6.png0.png4.png7.png5.png

Trenutno online

2
Online